Napredno pretraživanje

Regija
Tip objekta
Kategorija
Cijenovni rang
-

Putevima 7. rimske legije

Putevima 7. rimske legije

 

Hrvatska je osim po predivnoj prirodi te hvaljenoj gastronomiji također i zemlja s bogatom povijesti. Područje Hrvatske naseljeno još od prapovijesti, a uz brojne civilizacije svoj su trag ostavile i one antičke - Rimljani. Arheološka nalazišta kriju se po cijeloj zemlji, a „arheološki raj“ po pitanju rimske kulture je svakako unutrašnjost Dalmacije. Rimljani su na područje Hrvatske došli oko 2. st. pr. Kr. A osvojeni teritorij podijelili su na dva dijela, tj. Provincije – Panoniju i Dalmaciju. Brojne rimske legije prošle su kroz Hrvatsku. Za sada je otkriveno da je 9 legija boravilo u nekom trenutku na području Panonije, dok su u Dalmaciji pronađena dva kampa kroz koja je, koliko je za sada poznato, prošlo 5 legija - XI., VIII., IV., VII. Arheološka nalazišta u Dalmaciji nebrušeni su dijamant hrvatskog turizma - smješten tek nekoliko kilometara dalje od morskih turističkih središta.

 

vii-roman-legion-croatia

 

ŠTO SU RIMSKE LEGIJE I TKO SU BILI RIMSKI LEGIONARI?

 

No, krenimo od početka. Antički Rim po mnogočemu je ostavio trag i u današnjoj kulturi, pa Rimljanima, između ostalog, možemo zahvaliti na demokraciji, pravu, arhitekturi te cestama, a poznati su bili i po želji za širenjem svoga Carstva. Rimske legije bile su razmještene gotovo po cijeloj Hrvatskoj – od unutrašnjosti gdje su bili čuvari tzv. Panonskog limesa do Dalmacije. Tada nezaustavljiva vojska – rimska legija - svoje utvrde proračunato je gradila na ključnim mjestima od kojih se mnoga nalaze na, za sada, ne toliko popularnim i za većinu neotkrivenim turističkim rutama.

 

Legionari su bili profesionalni ratnici, a legionarom je mogao postati svaki građanin do 45. godine života, no morali su naučiti čitati, pisati, pravilno stupati te plivati.

 

Poznati su po strogoj disciplini i teškome životu. Tako je primjerice svaki legionar dnevno dobio 900 grama žitarica koje je morao sam izmljeti te sam napraviti kašu i lepinju, a pili su samo vodu s octom. Njihov dan započinjao je prozivkom, postrojavanjem, čitanjem dnevnih naredbi te rasporedom straže. Kada nisu ratovali vrijeme su provodili u taboru gdje su neprestano vježbali manevre i borbu. Osim što su ratovali legionari su i čuvali granice Rimskog carstva, pa su u punoj ratnoj spremi (oprema od oko 30 kilograma) pješačili i po 10, 15 kilometara. U mirna vremena opuštali su se na radionicama staklopuhača, kovača, keramičara, talili su broncu te izrađivali cigle dok su se navečer opuštali uz vatru i vino. Uz sve to sudjelovali su i radili na infrastrukturi Carstva – gradili su hramove, spomenike i ceste.

 

U unutrašnjosti Dalmacije brojne tragove ostavila je VII. Rimska legija koja se sastojala od čak 5000 legionara koji su iza sebe ostavili brojne tragove – od spomenika preko cesta. Zato za sve ljubitelje povijesti, kulturne baštine i one koji jednostavno žele pobjeći od cjelodnevnog izležavanja na plaži vodimo vas na nešto drugačiji put - put kojim su kročili i legionari.

 

  1. SOLIN – GLAVNA STANICA SVAKOG ZALJUBLJENIKA U POVIJEST

Predlažemo da svoj put VII. rimske legije počnete u Solinu. Za mnoge ljubitelje povijest i neistraženog ovaj grad je na popisu „obaveznih“ stanica. Udaljen tek nekoliko kilometara od Splita bio je glavni grad rimske provincije Dalmacije, ujedno je riječ i o najcjelovitijem pronađenom rimskom gradu u Hrvatskoj. Nekadašnja Salona bila je opasana zidinama unutar kojih se možete uvući u ostatke amfiteatra, termi te brojnih crkvi. Hodom antičkim ulicama ovdje možete doslovce ušetati u povijest jednog naroda.

 

Svakako predlažemo da unutar grada posjetite Manastirine koje pokazuju cijelo bogatstvo rimske arhitekture. Riječ je o izuzetno dobro očuvanom, u nekadašnjem Rimu najprije ilegalnom, kršćanskom groblju koje je i jedno od najvećih starokršćanih groblja pod zvijezdama.

Nakon istraživanja Salonskih ulica, krenite prema istoku, na izlaz gdje se nalaze gradska vrata Porta Caesarea. Izlaskom iz grada, a putem VII. Rimske legije, koja je Salonu i ceste koje su vodile u unutrašnjost Dalmacije čuvala, nakon samo stotinjak metara doći ćete i do tzv. „Pet mostova“ ispod kojih se nekada nalazio rukavac rijeke Jadra.

 

Da stanovnici ovdje žive svoju povijest dokazuju i izuzetnom gastronomskom ponudom, pa između ostalog ondje možete uživati u i rimskim palačinkama, kao i brojnim drugim delikatesama koje će vas okrijepiti za nastavak puta!

 

2.DUGOPOLJE – PUTEM RIMSKIH CESTA

 

Iz antičke Salone vodimo vas van popularne turističke rute - u Dugopolje. Rimska cesta koja je počinjala izlaskom s istočnih vrata Salone vodila je sve putnike namjernike preko Klisa do Dugopolja. Na samome putu do ovoga malog mjesta vrlo vjerojatno ćete primjetiti ostatke stare rimske ceste, a da biste saznali i više o prvim cestama u Dalmaciji preporučamo edukativnu stazu na predjelu Kurtovići-Klapavice, savršena za sve ljubitelje lagane šetnje, pješačenja, ali i učenja o drugim kulturama.

(p.s. Nedaleko od Dugopolja (kod sela Kotlenice) nalazi se najpoznatija špilja planine Mosor - Vranjača)

(p.p.s. na putu do Dugopolja svakako svratite i do Klisa gdje se nalazi Kliška tvrđava, utvrda s koje se pogled širi na Split, okolna mjesta, kao i otoke)

 

  1. GARDUN I TRILJ – NEBRUŠENI DIJAMANT POVIJESNOG TURIZMA

VII. rimska legija danonoćno je čuvala ceste na potezu od Salone do Tiliriuma današnjeg mjestašca Gardun u Općini Trilj. Upravo u Gardunu se krije gotovo neotkriveni povijesni dragulj – stalni logor VII. legije! Još uvijek nedovoljno istražen, Gardun je mjesto koje se ne nalazi na klasičnim turističkim rutama iako čuva jedno od najvrjednijih ostataka logorske arhitekture i vojne opreme, a pravo je mjesto za istraživanje svakodnevnog života jednog legionara. Uz fascinantne bedeme, arheolozi su pomno istražili i nekoliko prostorija u kojima su između ostalog pronađeni mozaici, nadgrobni spomenici, novac, oružje i sl. A svi predmeti svjedoče o tome da je Gardun naseljen tijekom čitave antike, najaktivniji bio upravo u vrijeme kada je ondje boravila VII. Rimska legija.

 

Osim posjeta lokalitetu i razgledavanja zidina, sitnice koje su obilježile život VII. Rimske legije možete potražiti i u jednom od najmlađih muzeja u Hrvatskoj – Muzeju triljskog kraja. Izuzev njih tragove koje su legionari ostavili iza sebe čuvaju i u Arheološkom muzeju – Split, Muzeju cetinske krajine te Sinjski franjevci u svojoj arheološkoj zbirci.

Zanima li vas što su jeli rimski legionari isto možete istražiti u Trilju koji i danas njeguje i čuva recepte koji datiraju iz antičkih vremena, a možete ih kušati u Konobi Teuta.

 

A ako vam je pak dosta šetnje i želite se aktivnije baviti sportom – možda da odigrate koju utakmicu antičkog nogometa, jer Trilj je, a potvrdila je i FIFA – kolijevka najbitnije sporedne stvari na svijetu! Da ne ostane sve samo na tome, svake godine organizira se i turnir u kojem snage odmjeraju Rimljani i Delmati, naravno, prema pravilima koja su vrijedila u vrijeme Antike.

 

Odlučite li se pak na još nešto šetnje predlažemo 2. rimsku cestu i edukativnu stazu – Samoleč. Dužine otprilike 500 metara može ju savladati apsolutno svatko. Ovaj antički pravac bitan je jer jedan dio pravca vodi prema susjednoj Bosni i Hercegovini, dok drugi spaja cetinski s neretvanskim krajem.

 

(p.s. planirate li se zadržati koji dan u jednom od najmlađih gradova u Hrvatskoj, uz istraživanje povijest ovoga kraja, za sve ljubitelje avanture i prirode upravo ovo je mjesto na kojemu trebate biti želite li se iskušati u raftingu, kanuingu, planinarenju, ribarenju i sličnim aktivnostima. Sve zahvaljujući moćnoj Cetini koja ovdašnjim stanovnicima život znači!)

Komentari 0 Total